Saveti za sadnju /

Informacije o pravilnom načinu sadnje

Saveti

Za razliku od kontejnerskih sadnica (sadnice u saksijama, čašama, kesama sa humusom) koje se mogu saditi u bilo koje doba godine, ostale sadnice golog korena je najbolje saditi u jesen. Kad se sadnice posade u jesen imaju dovoljno vremena da se prime i ostvare veza između korenovog sistema i podloge. Sve do proleća zemljište ima optimalnu vlažnost što je veoma bitan uslov za dobar prijem sadnica. Sadnice posadjenje u jesen daleko brže kreću sa vegetacijom od onih posađenih u proleće i nije ih potrebno zalivati pri sadnji. Kod jesenje i zimske sadnje treba voditi računa da se ona obavi kad zemljište nije smrznuto. Inače sadnja sadnica se može odaviti u jesen,zimu i proleće.
Pred sadnju, sadnice treba pripremiti. Ako postoje povređene i sasušene žile,njih skratiti do zdravog dela a sve ostale duže žile skratiti, tako da njihova dužina bude oko 15 cm. Kod sadnica VINOVE LOZE žile se skraćuju na dužinu od oko 5-7cm. Ove pripreme možete uraditi i dan – dva pre sadnje. Tako pripremljenim sadnicama, potopite korenov sistem u neku posudu sa vodom i držati ih u posudi do sadnje.
Kad se sadnja sadnica vrši na predhodno pripremljenom zemljištu (zemljište koje je nađubreno, poorano, podriveno, izriljano ili je odrađena neka druga priprema) tada je dovoljno da rupe za sadnju budu iskopane, dimenzije 30x30x30cm. Ako želimo pre sadnje staviti i đubrivo u rupe tada su dimenzije rupe 0.6x0,6x0,6m. Kada se sadnja vrši na zemljištu koje predhodno nije pripremljeno (takozvana ledina) rupe se kopaju 0,8x0,8x0,8m. Ako sadnju vršimo pomoću burgije tada treba odabrati burgiju, širine najmanje f25cm i bušiti rupu oko 0,6m dubine.
Ako prilikom sadnje SADNICA želimo da stavimo ĐUBRIVO onda je postupak sledeći: na dno rupe staviti zgorelo stajsko đubrivo (2 -3 lopate ). Zatim zagrnuti sa slojem zemlje. Sloj žemlje kojim smo prekrili đubrivo mora biti debljine oko 20-25cm kako žile ne bi došle u direktan kontakt sa đubrivom. Naš savet je da NE STAVLJATE nikakvo đubrivo u jamiće, da SAMI ne biste pogrešili u količini đubriva koje bi ste stavili. Ako baš želite da staviti đubrivbo prilikom sadnje,stavite ga na kraju,kad sadnicu posadite, odozgo. Tada nema greške.
Pripremljenu sadnicu za sadnju stavimo u pripremljenu rupu. Koren zagrnemo sa zemljom (tada je zatrpano oko pola sadne rupe). Zatim sadnicu blago povučemo na gore tako da kalemljeno mesto („KRIVINICA“ koja se vidi između korena i letorasta) viri(3-5cm) iznad površine terena na kom sadimo. Nagazimo dobro zemlju na žile. Zatim zalijemo sa vodom. Sačekamo malo da voda prođe u dubinu.Zatim i ostalu količinu zemlje vratimo u rupu bez gaženja(tada je završena sadnja). Kod jesenje sadnje nije potrebno zalivanje. Kod prolećne sadnje treba ostaviti blago udubljenje oko sadnice zbog lakšeg zalivanj tokom godine. U prolećnoj sadnji OBAVEZNO svaku sadnicu treba zaliti sa 8 - 10 l vode (zalivanje je veoma bitno kad se sadnja vrši u periogu od 10.03-20.04 tekuće godine).
Pri sadnji sadnica VINOVE LOZE vršni deo sadnice Vinove loze(mesto na sadnici sa zelenim voskom) mora vireti iznad površine(3-5cm) kad se završi sadnja. Sadnice vinove loze koje se posade u jesen-zimu, njihov vršni deo koji se nalazi iznad zemlje morate obavezno zagrnuti zemljom (pokrijte sa zemljom debljine od oko 15cm kao mala kupa) da sadnice ne izmrznu od golomrazice tokom zime. Kad sadnice vinove loze sadite u proleće, tada se vršni deo NE mora prekrivati zemljom. Razmak pri sadnji voćnih vrsta je:
- Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Višnja, Dren (3x3mili3x4m);
- Malina, Kupina, Ribizla, Ogrozd razmak u redu 0,7-1m.
- Šljiva, Trešnja, Kajsija, Marela, Breskva, Nektarina, Lešnik, Badem (4x3m ili 4x4m ili 4x5m);
- Borovnica i Smokva 1,2m
- Mini (patuljasto) voće u redu je razmak 1,2-1,7m a kod Stubastog voća u redu je razmak od 0,4m pa naviše;
- Vinova loza (lozne sadnice) rastojanje u redu je (0,8-1m) a međuredno (1,4-3,5m);
- Aronija, Godži bobice, Kiwi sade se na rastojanju (1,2-1,5m). Ribizle, kupine, maline, josta, ogrozd, brusnica na 0,5m.
Sadnice voća (i one posađene u jesen,zimu i proleće) moraju se prekratiti, orezati na određenu visinu od zemlje. Orezati na - 0,8m (jabuka, kruška, dunja, mušmula), sadnice (šljive, kajsije, trešnje, višnje, marele, breskve, nektarine, badema) na visinu oko 1-1,2m. Sadnice koje imaju bočne grane (prevremene letoraste, njih isto obavezno skraćujemo na dužinu oko 20cm). Sadnice stubastog voća se prilikom sadnje NE prekraćuju, ne orezivati. Isto važi i za sadnice koje se dobiju u kontejneru.
Sa severne strane,pravilno posađenih sadnica, možemo postaviti odgovarajući kolac ili oslonac koji će obezbediti sadnicu da se ne iskrivi zbog vetra, snega, kiše ...
Sadnice prve godine ne trba previše prihranjivati i polivati jer možemo dobiti kontra efekat, iz želje da sadnici što više pružimo možemo sadnicu ugušiti, dovesti do njenog šoka i sušenja.
Tokom vegetacije na letorastima posađenih sadnica mogu se pojaviti lisne vaši i grinje koje ometaju razvoj sadnica. Prisustvo ovih štetočina,otkrivaju nam MRAVI koji se šetaju po sadnici. Zaštitu od lisnih vaši i grinja možete izvršiti sa insekticidom (AKTARA, MOSPILAN, VOLEJ, ARMADA i dodati jedan od Fungicida: MANKOGAL ili ANTRAKOL).
Kod sadnica vinove loze,bitna je zaštita novih-mladih letorasta, od oboljenja (Plamenjača i Pepelnica). Naš savet je da od polovine maja meseca počnete sa zaštitom mladih letorasta koristeći kontaktne fungicide na bazi bakra (BORDOVSKA ČORBA, BLAUVIT, FUNGURAN, BAKARNI OKSIHLORID) i vršiti prskanja na svakih 10-15 dana kada su vremenske prilike povoljne (ne padaju često kiše,nema česte magle). Kada su vremenski uslovi loši tada se rok između dva tretiranja smanjuje na 5-7 dana. Možete koristiti i druge sistemične fungicide čija je primena većeg razdoblja(10-15 dana). Način zaštite za bilo koju vrsta voća možete dobiti i u svakoj poljoprivrednoj apoteci u vašem mestu.
Ako ima još nekih nejasnoća u vezi sadnje, zaštite, orezivanja i održavanja voća, dodatne informacije možete dobiti na telefon Rasadnika GROZD - 063 464 096

Obavezno pogledajte